INGOMA
YA HIMA-TUTSI
NI UKURI KWAMBAYE UBUSA.
8
avril 2014
Nanditse iyi nyandiko ngirango nshimangire n’ izindi nanditse mbere, ubwo nasobanuraga ko Ingoma Hima-Ntutsi ariyo mwanzi w’ abaturage mu karere k’ ibiyaga bigari. Mbanje cyane kwamagana abanyapolitiki b’Abahutu cyangwa Abatutsi bakomeje guhakana imibereho y’ iriya ngoma, bayobya urubyiruko n’ abanyamahanga, ngo ikibazo ni Kagame.
Amateka
ntabeshya, Kalinga yamaze
imyaka amagana kugeza iranduwe muri 1959, niyo yagarutse igarukana
ibyayo byose
ndetse n’ akarusho. Ubugome, ubusambo, ubwirasi n’
ububeshyi byarenze ihaniro.
Singiye gusubira ku bimenyetso natanze, dore ko hari abavuze ngo nta “mpapuro
zibyerekana”. Muri wa mwirato rero w’ ibi
bikomangoma, Museveni ejo tariki
ya 7 Mata 2014 yongeye kutwibutsa neza umwanya abahutu bafite
mu karere.
Mu
gufungura ijambo rye yabanje yatubwira uturere tugize iyo ngoma muri
aya
magambo “Rwanda, along with Burundi, Uganda, parts
of North Western
Tanzania, Eastern Congo, Western Kenya, is part of the Great Lakes area
that
has, since several millennia, been occupied by the inter-lacustrine
Bantus,
Nilotics, Nilo-Hamitic and the Sudanic peoples. The Rwanda people
themselves
are Bantu, part of the inter-lacustrine Bantus” Mu
magambo make Museveni mu
burimanganyi bwe yavuze ko “Rwanda, U Burundi, Uganda,
n’ ibice by’
uburengerazuba bwa Tanzania, Uburasirazuba bwa Congo, uburengerazuba
bwa Kenya,
ngo byose ari akarere k’ ibikaya bigari, mu myaka ibihumbi
hahoze hatuwe n’
abanyabiyaga ba BANTU, Nilotics, n’ Abasudani. Yemeje ko U
Rwanda rwo, ari
Bantu gusa. Museveni kugeza ubu akaba yarakomeje kujijisha abantu ko
Abatutsi
ari Bantu, kandi ari Hamitics. Bamwe muri Bantu bakaba baraguye muri
uwo
mutego, benshi bakaba barabiguyemo.
Muri
iryo jambo Museveni yavugiye I Kigali kuya 7 Mata 2014, yakomeje avuga
amahamba y’ abaturage b’ akarere kacu, aryongora
yerekeza mu gushyigikira
ingoma HIMA-TUTSI cyangwa muri icyo gihe yo twitaga KARINGA
iwacu mu
Rwanda. Yashimye cyane uwahoze ari umwami Rudahigwa
ko yakuyeho ikiboko,
akanazana ubutabera mu butunzi, nko kugabana inka n’ ubutaka
(Mu by’ ukuri
Rudahigwa yahatiwe na ONU ndetse n’ abazungu guhagarika ibyo
bikorwa).
Museveni
yakomeje avuga ko intwari za Afrika, Rudahigwa na Rwagasore,
bishwe na ba rutemayeze b’ ibyihebe nka Gregoire
Kayibanda wari umaze gutozwa
n’ abakoroni muri seminari. Ngo uwo Kayibanda akaba
yaratangiye Genocide ya
mbere (Ashaka kuvuga revolution ya 1959). Yabivuze muri aya magambo
“Using their military force (e.g. Kakomankongyi –
helicopters), the
Colonialists supported a criminal sectarian group of Gregoire Kayibanda
whom
they had trained in their Seminaries in Europe, to take power and
launch the
first genocide of 1959 to 1963.” Sinzi
rero igihe iseminari yigeze
yigisha Tactics zo kwica.
Mu
kurata ingoma yabo, Museveni yavuze ko Abahutu bari bamerewe neza mbere
y’ impinduka yo muri 1959, ko nubwo Abanyiginya n izindi
“mfura” (noble) bari
bafitanye utubazo, ko ariko hagati mu baturage imibanire yari myiza. Mu
gusoza
ijambo rye yashimye cyane RPF Inkotanyi ko zatsinze abo bagambanyi
bakirukira
kwa mwene wabo Mobutu Sese Seko, bakaba batazagaruka kwica abana
b’
abanyarwanda. Museveni yahaye gasopo abashaka kwishyira hamwe cyangwa
bacumbikiye abo ba “Genocidaires”,
ko nabo bazahura n’ ingabo z’ ingoma
y’ abatutsi. Yasezeranyije U Rwanda ko U Buganda buri kumwe
nabo mu nzira yo
kwibohora no kuzamura Afrika.
Ese
Abanyarwanda twakura iki muri iri jambo?
Museveni
yavuze mu ijwi ryumvikana. Yabwiye abahutu ko amateka yabo ari
ibyatsi. Ko intwari zabo ari abagambanyi, ko abahutu ari ibigwari
by’ ibicucu,
ko ibyiza ariko bareka bagategekwa n’ abatutsi burundu.
Museveni ntacyo yavuze
ku iyicwa ry’ abahutu iryo ari ryo ryose, kuko kuri we
umuhutu mwiza n’ upfuye.
Mu bubeshyi bwe kimwe n’ inshuti ze, yamaganye abazungu,
yigira umunyafurika
uruta abandi, kandi tuzi ko ari bo bamugize. Mu mwirato we yavuze ko
ubu nta
wabashobora kuko bafite politiki, ubukungu, n’ igisirikari
cya kabuhariwe.
Ariko twese tuzi uko babagenje muri Congo na M23 yabo.
Umwanzuro
Empire HIMA-TUTSI
iriho si ibihuha.
Abanyapolitiki n’ abandi bose bashaka kurwana iyi ntambara
bagomba kumenya
umwanzi uwo ari we. Abazi ko ngo Empire Hima izakurwaho n’
amatora, bakirirwa
bajunjika abana b’ u Rwanda mu bipapuro baraduhemukira cyane.
Ingoma yambaraga
ibishahu byanyu yaragarutse, Ingoma Kayibanda yadukijije irimo
iramuharanga
imwita “Criminal Secterian”
cyangwa umunyabyaha w’ irondakoko.
Aya magambo muzayumva henshi no mu batutsi bahunze Kagame, kuko bose
bari hamwe
bategura kugarura iyi ngoma y’ umuvumo, bari hamwe bica
Habyarimana, bari hamwe
batera Congo aho bishe million zitabarika z’ aba BANTU.
Museveni
yaberuriye rero. Abakigira
imitwe itekereza, abagikunda U Rwanda, nimutekereze, mwere kwiyibagiza
amateka
y’ U Rwanda. Nimutegure intambara, muyitegure no mu mitwe
y’ abana banyu. Abagore
mubaze abagabo banyu icyo bamariye igihugu cyabo. Cyane cyane mwebwe
Rubyiruko
mutakigira igihugu, nimwitegure kurwanya iyi ngoma kugeza ku iraso rya
nyuma.
Cyangwa mwese muzambikwa Karinga.
Jean
Paul Romeo Rugero
Ikazeiwacu.fr
Mwumve ijambo rya Museveni
yavugiye i Kigali.
Murebe ijambo rya Museveni kuri iyo
video. Muhere ku isaha imwe n’iminota icumi.