AMATEKA TUTAMENYE

http://byilin-voixdelesperance-zephope.blogspot.fr

Semahoro 

Les Rwandais viennent de passer 500 ans sans savoir que leur pays est un don du Pere Eternel au "petit troupeau". Les apôtres de la fin des temps sont déjà à pied d'œuvre; si vous vous en méfiez, cela vous regarde, vous aurez du moins reçu le message!

samedi 21 avril 2012

AMATEKA TUTAMENYE

RADIO ITAHUKA http://www.blogtalkradio.com/radioitahuka/2012/04/14/radio-itahuka-ijwi-ryihuriro-nyarwanda-

1 Murakoze , Abanyarwanda benshi bakili bato ntibanzi, sinakunze kuba mu Rwanda, aliko mumyaka 5 namaze i Kigali nyuma yaho maliye gukura ngatangira akazi,ubwo ni Werurwe 1985 kugeza Werurwe 1990, abali i Kigali bibuka amarushanwa muma cellules spécialisées mumugi wa Kigali. Kirya ni igitekerezo cyanjye natanze Ministre w’urubyiruko, Augustin Ndindiliyimana yatumuje abahagaraliye amacellules yose yo mumurwa mukuru wa Kigali kugira bigire hamwe icyo ayo ma cellules azajya akora mugihe cya animation cyo kuwa 5, nyuma ya saasita. Muliyo nama nalimpagaraliyemo umukoresha wanjye, niho natanze igitekerezo cyamarushanwa mumupira w’amaguru. Byahise byemerwa baza no gutora Comité d’organisation, ntorerwa kuba VP. Nakundaga sport, kandi nashimishijwe nuko igihe cyageraga ugasanga hose birashyushye. Ubwo nabiciyemo kabili jya gukora i Bujumbura ; intambara yabaye alihohondi mbireba, nyuma tulimuka tujya Nairobi naho ndabita niyizira muli USA. Kuva rero muliyi myaka 6 ishize, nanavuga nti kuva kuli 6 Mata 2006, natangiye ubundi buzima bwo kwiga uRwanda n’abanyarwanda. Ibyo maze kubona biteye ubwuzu n’ubwoba bivanze. Halibenshi wumva bavuga ibyamateka y’uRwanda kubera ko basomye inkuru imwe cyangwa babibwiwe n’uwayisomye, akayifata nk’ihame kubera ko uwayimubwiye cyangwa wayanditse yali umuntu ngo wabizobereyemo ! Nguko uko icyo bita amateka y’uRwanda yagiye yigishwa. Ninde uyazi ? Nshobora kukubwira ko mubyo nabonye, nkabigenzura abavuga ko bazi amateka y’uRwanda bali amoko 2, aliko nabo balibeshya ntan’igice cyakabili cy’ukuli kili mubyo bavuga. Ntawe ndenganya, ntawe ubulira umubyizi mukwe ntako atagize. Ibyo bice bibili n’ibihe ?

1. Abihaye Imana nibo babonye amahirwe yo kugera kumateka mbere y’abandi, aliko abayabonye ntibayanditse cyangwa ngo bayatange uko yali. Murabo, ilisti nabonye itangwa na Rene Le marchand nindende aliko itunga cyane agatoki Alexis Kagame.
Jye nakongeramo n’umudage Schumacher, ali nawe Kagame yasimbuye, aliko nanashyiramo l’abbe Bernardin uvuga ko akomeza ikivi cya Alexis Kagame. Abo bose n’abandi babagenderaho ntacyo bunguye abanyarwanda mumateka yabo

2. Ikindi gice, ngirango murumva icyalicyo, nakivuzemo Rene le marchand aliko n’uko aliwe utwereka igitabo gikubiyemo ubushakashatsi bw’inzobere yitwa Jan Vansina. Uyu mubiligi wigisha muli Amerika arerekana ubudasa, uko iliya groupe navuze haruguru hashyize mumateka icyo yise fary tales [conte de fee], icyuka. Birababaza iyo usanga umuntu wizeye amateka yanditswe na Kagame umunyamahanga yerekana ko ali icyuka kandi alicyo wagendeyeho ukandika ibyo wita amateka batamenye. Nubwo aliko Jan Vansina yanditse biliya, ibyo atamenye nawe nibyo byinshi kubera kuba umunyamahanga usuzugura umuco w’uRwanda. Nawe rero, n’ubwo aruta baliya bambere, ntiwagendera kubye ngo umenye amateka y’uRwanda.

3. Uretse baliya rero, natewe impungenge nokumva uko Radio ya RNC yigisha amateka y'uRwanda cyane cyane murubyiruko rw'ubu rukeneye kumenya ukuli kubyabaye mu Rwanda. Twabeshywe byinshi n'abatazi ibyo bavuga none ntitwali dukwiliye gutaka ibinyoma tunabibiba murubyiruko. Dore ibyantunguye:

1°. Niba aruko tutamenye ko uwaturoze atakarabye, ntitwilirwa tureba niba mumazi tunywa halimo urubobi, turasama tukamira. Wavuga se ute ko twemeza ko habayeho ingoma Nyiginya mbere ya Karinga?

2°. Wavuga se ute ko Karinga yaje mukinyejana cya 17-18, kandi
(i). Umuvugo wa Nyirarumaga werekana ko yabayeho muli 1510-1543?
(ii). Sekarongoro asaba "oracle" Mashira, uyu yamubwiye ko ali Rubanda [peuple rwandais] naho mugihe cye azaba Kibanda. Uliya Rubanda ko yabayeho na Sekarongoro aliho, kandi uyu akaba abalirwa mu kinyejana cya 15?
(iii).Mulicyo gihe intambara Sekarongoro yashoboraga gutinya ni y'abanyoro yambere, dore ko ntanindi yabayeho, nkuko bivugwa na Vansina wabibuliye gihamya?

 
3. Iyo bavuga ibya Rutalindwa, wagirango n'umwana w'umwami, Rwabugili, wimye ise amaze gupfa! Rutalindwa yabaye coregnant de Rwabugiri kuva muli decembre 1889, Rwabugiri yapfuye muli septembre 1895, Coup d'Etat bakoreye Rutalindwa yabaye muli decembre 1896. Ibyavuzwe byose nibinyoma.

4. Ko alexis Kagame avuga ko ingoma yanyuma yaliy’abega, umwami w’umwega wambere yagiyeho ate, abyawe nande, ko icyali cyabujije Nyirarunkwere gutanga byali ugushaka ko umwana w’umwega aba nawe umwami, dore ko bali barabigize ikizira akaza kumenerwa ibanga n’abiru! Ibimbabaza cyane: Amakuru yagiye mumateka kuvambere kose barayaculitse kandi ntawitaye gushaka kuyagorora

. Iyo bavuga Kigwa [muli mythe des origines], alexis Kagame avuga ibyazanye Kigwa habaye imvururu. Ibi ntaho bihuliye n'inkomoko, ahubwo nibyahaye icyuho abica amateka kugirango bayagorore bishyira aheza. Kuliya kuza mumvururu n'ukugaruka, kubera ko bamennye igisabo alinabyo tubereyemo icyunamo. Abagiye I Kibeho bibuke ko icyi Gisabo cyagarutsweho, Yezu na Bikiramariya basabaga abanyarwanda bose kwilinda gukora aliya mahano.

. Ibyerekeranye n'inkomoko iravugwa na Jan Vansina, nawe wayihaye une interpretation italiyo nubwo yemeza ko inkomoko ali au nord, bitandukanye na Gasabo yegereye Tanzaniya.
Mwali mukwiye guha micro professeur Jan Vansina de l'Universite de Wisconsi-Madson wabikozeho ubushakashatsi akanandika n’igitabo mwagombaga kuba mwarasomye mbere yo kwakira ibibazo byabene Rubanda.

. Imvururu zo ku Rucunshu 1896 no muli 1994 n’ingaruka z’ubuhanuzi butitaweho ngo ni mythes, kuko Ru-ga-nzu [Rugina munzu ya Gasani] niko basobanura icyatumye Nyirarumaga agirwa Umugabe-kazi [yahishe Ndori munzu ye], iyonzu kandi yali kuli Jali. None se ko Juru atigeze abaho, kuko na Ndahiro atabayeho, Kigwa na Gasana sibo Bimanuka alibyo bisobanura "Juru" ?

. Kuberako Rugina aliyo bita Karinga, kandi Ndori akaba yaravuze ko son esprit izaba muli Karinga, Rubanda [Rugina] yahiliye ku Rucunshu si Rwanda Rushya?

. Iliya Rucunshu yo muli decembre 1896 ntabwo yatewe na Rutalindwa, ahubwo bamutwikiyemo n'ingoma ye. Liliya ni ishyano ryadutse, umwami Kigeri yababwira icyarakaje se amaze kumva uko byagenze n'icyo yakoze. Yamaliye ibikeri kumushito, arabibamba ! Nguyu umuvumo, ngicyo icyo ntinya, kuko abana balimo baraligata ubugi bw’intorezo.
Aliya mahano yo muli 1994 yo irasobanutse cyane kuko niyo yahuruje abo mwijuru. Ibonekerwa ryo kuli 15.5.1994 ryarabisobanuye kandi "Impakanizi" ya Nyirarumaga
 [1510-1543] itubwira iby'ingabo zalinze la "Mere prédestinée" et "Mère du peuple rwandais" kandi ibyo byabaye muli 1994. Murabona rero aho kugirango mutubwire aho amateka yanditse ahuliye n'ibyabaye mufatanya n'abashatse kugoreka Nsoro bakavuga Sekarongoro; cyangwa yababwira ko ali Rubanda bo bakazaba Kibanda bagahitamo Kirima gisimbura Bwimba ngo barahimanye, nkaho kwimba no kurima atali kimwe ! Nigeze kujya muli addis-ababa muli 1991; inyeshyamba zali zigifata ubutegetsi noneho aho abo basoda bahanze mumihanda ngo barabungera umutekano abantu bagahamagara aho bali muli za etages ngo nibaze bakiranure abarwana. Umusoda utarabona uniforme ucyambaye rugabire n'imyenda iteye isoni, akareba hejuru iyo akongera akireba agasanga ahohantu atali ahe, akanga kujya gukiza ngo nibirwalize.

Amateka y’uRwanda ameze atyo. Yaranditswe ntitwumva ko arayacu kandi alitwebwe agenewe. Vansina avuga ko u Rwanda rwambere rwali Ndorwa na Nduga [nukuvuga zilya regions ebyili iya ruguru n’iyepfo.] Nimwitonda mukareba neza murasanga ufashe kiliya gice cya ruguru ukakinjiza mucyo hepfo unyuze hagati ya Mont Kigali na Mont Jali, ugafungira kuli Nyabarongo-Mwogo-Giswi-Akanyaru uko izengurutse Nduga, uba ukoze i Gisabo.

Ntajambo nalimwe nkura mumuvugo wa Nyirarumaga, aliko reka mbafungulire icyo gisigo maze murebe icyo twazize. Nyirarumaga, Nyina w’umwami, aliwe wagitanze aragira ati :
« Umunsi ameza imiryango yose ava insiriri, Mwa bama-mu-ndeka ba Kibyara-Buhatsi Uwari kwitwa Nyiramugondo, Ye Mugondo woroswaga Rugora Kumugomba-byuma, Ibogora-ngoma, mugondo wa Rubavu Urya ni wo munsi ihamagara baso ba mbere, Rugira rwo ku ruzi rwa Nyirarubuga Ijya kubereka imigisha…. »

Nimukulikirana muzasanga inkomoko y’uRwanda ijyana n’ishyirwa mubikorwa bw’ibyo dusaba buligihe iyo tuvuga isengesho rya Rosaire. Muzasanga byose twarabyeretswe tukamera nkawa musoda wo muli Adis-ababa utumva ko yagera muli etage asakuliya. Muzasanga urya wanditse Nyirarumaga ali nawe wivugaga kandi wakingiwe n’abafaransa muntabara yo muli 1994 nkuko yali yabivuze muli 1510-1543 Iliya ntambara yo muli 1990-1994 niyo yavuyemo kiliya cyunamo tumazemo icyumweru kandi ninacyo mythe ya Kigwa yatubwiraga. Muzasanga abahakanyi badutesheje ukwemera ali abanyamadini batumye tubwirwa ibitalibyo bakanatwemeza ko amabonekerwa yarangiye kandi ntaho babivana ahubwo bakatuzanira ibibazo 1000 batazanadufasha gusubiza. Nyamara se muli 1991 Bikiramariya ntiyatubwiye ko hazagera aho twibuka tugasubira mugushaka kwiyibutsa ibyo tutitayeho kuko alibyo byali bifite akamaro ? Ngiyo impamvu yanjye, ngicyo icyo mpamagalira abanyarwanda kurwanira ibya bene Rubanda aho
gushaka ibya Kibyara-Buhatsi kandi tuli aba Rurema. Ndori ntaho ahuliye na Semugeshi ; Ndori ntamugore yagize, ntamwana Ndori ntiya rwanye Ndori yaje azanywe no guhuza Israel na Juda nkuko byahanuwe, kandi bikavugwa ko ubwo butaka buzaba au centre de la terre. Ndori niwe : Gihanga/Mashira/Mugondo/Rubanda/Kigwa/Mutsinzi/Ruganzu/Sabizeze Murebe za clans zanyu kuko nazo mwazibeshywemo :

. Abanyiginya baturuka kulinde ?
. Abacyaba baturuka kulinde ?
. Ababanda n’ibibanda mumenye itandukaniro
. Bwimba ntiyaca abasinga aliwe Ndori kandi mbereye ntayindi ngomba yabayeho y’abanyiginya Murebe imikulikiranize y’abami. Ingoma yahawe abanyiginya ni ingoma 100x4 Kigeri V na Yuhi V nta pose bafite n’uko mbere yaho bafitiliye abami.
Mutara Rudahigwa yagombaga kuba uwa IV ; Cyilima nta pose afite….
Bernardin Muzungu
« Les rwandais sont heureux de lire sur ce site internet les Poèmes Historiographiques Traditionnels (Ibisigo) de nos Aèdes sous le nom de Nyirarumaga, notre Hérodote.
Ce personnage est l’illustre reine-mère Nyiraruganzu II Nyirarumaga (1510-1543) qui a créé l’Historiographie du Rwanda….Elle inventa « un genre de poème spécifique, nommé Impakanizi, pour la transmission orale de l’Histoire du Rwanda » et institua « une Académie des poètes, chargés de perpétuer l’histoire du pays durant ses siècles d’analphabétisme » La plus longue collection de ces poèmes non définitive a été réalisée [sur 176 poèmes seulement] par Alexis Kagame dans son livre « La poésie dynastique au Rwanda (Bruxelles, 1951) Bernardin complète la liste d’Alexis par 12 autres poèmes et regroupe le total selon les clans de leurs auteurs comme suit :


- Le clan Ababanda 11,  Abanyiginya 27 ; Abasinga 113 ; divers inconnus 39 et le total fait 190 poèmes et conclu que « l’art poétique est l’apanage du clan des Abasinga », les autres « sont leurs imitateurs ». La question est de savoir qui sont les Abanyiginya, qui sont Ababanda et quel est la part de ces inconnus dans cette historiographie du Rwanda ?
Ce que l’on doit savoir est que si l’on situe Nyirarumaga en 1510-1543, c’est que l’école des Poètes n’était que celle des Basinga, car le rejet de l’alliance qui devait donner naissance au clan Nyiginya fut immédiat et Alexis Kagame explique que les monarques rwandais ont refusé le mariage avec les autochtones, ce qui était une condition de l’unité. D’ailleurs, dans « Je viens exalter la bonté de mon maitre, Mutsinzi dit « Telle est la hache que tu nous a remise ô Nzogera, tu nous l’a reprise avant que je n’aille l’utiliser chez les Hutu. Et moi dont les vaches sont protégées par Iya-mbere qui veut me protéger contre les malheurs, alors que j’ai pour père, le créateur qui m’a dit : Je te nomme le peuple rwandais.
En conséquence, je ne serais être un sujet rwandais de condition obscure »

Apparitions in Rwanda 1.March 20, 1982 Alphonsine announced to a one of the Sisters, to the Directress of the scholl and one of her classmates : « I’ll be deadlike, but do not burry me ! » Our Lady had announced to her ahead of time she will take her to journey with Her…..her body was watched thereafter, “her journey lasted for full six hours. During that time Alphonsine was in a state of comma and rigidness.” Anathalie had three similar experiences, three mystical journeys: sept.4, 1982 and from April 1 until 2, 1983. The first two journeys lasted 4 to 7 hours and were closely watched by the members of the Church Investigation Committee-Father Augustin Misago and Father Frederic Rubwejanga. Another two priests were assisting them Vestine Salima [of muslim parents] had a similar experience. Her journey lasted from the April 1 (Good Friday) until April 3, 1983. It was fourty hours altogether without having moved. She announced ahead of time her spirit will not be present. The Fasting: 18 days for Emmanuel Segatashya, March 7-27, 1983, 14 days for Anathalie from February 16-2 March 1983 May 15, 1982: After 8 hour vision, the visionaries saw people, who were killing eacother, rivers of blood, dead bodies without being buried, lots of trees in flames. Agnes saw these horrific and painful events in 1983 during the apparitions of Our Lord in front of a huge crowd” (www.magnificat.sk/English/E_html1/e018rwanda.htm

Abandon d’Israël “C’est pourquoi, vous dis-je, le royaume de Dieu vous sera ôté, et sera donné, a un peuple qui en produira les fruits. Celui qui trébuchera sur cette pierre s’y brisera, et celui sur qui elle tombera, en sera écrasé » (Mat.21 :43-44) « Ne crains point, petit troupeau, car il a plu a votre Père de vous donner le royaume » (Luc 12 :32)
« Umunsi ameza imiryango yose ava i Nsiriri Mwa Bama-mu-ndeka ba Kibyara-Buhatsi, Uwari kwitwa Nyiramugondo, Ye Mugondo woroswaga Rugora Kumugoba-byuma Ibogora-ngoma, Mugondo wa Rubavu Urya niwe munsi ihamagara ba So ba mbere Rugira rwo ku ruzi rwa Nyirarubuga Ijya kubereka imigisha…” (Impakanizi)

Traduction Kagame
: «Le jour où Nyamususa devint la mère de toutes les familles, elle qui avait une origine célèbre, Laquelle avait toujours régné et engendré des rois, Cette femme qui était une mère prédestinée, Celle qu’on a dû protéger avec des armes lorsque le redressement national créait une situation dangereuse pour elle, Ce jour-là fut pendant lequel Rugira choisi vos ancêtres et les établir près d’un lac pour abreuver leurs bovidés en vue de les combler de ses bénédictions. »

Il faut constater que le poète nous parle du jour de Mugondo mais le reportage est celui de la femme supposée de Gihanga, alors que celui-ci ne fut jamais marié. Manifestement, tout le poème est traduit à travers ; encore que rien n’explique pourquoi le contenu dont l’origine est imprécise [voir en couleur] n’est pas traduit dans le sens propre.
Jésus n’a-t-il pas confirmé que le Père L’a envoyé chez-nous?
Y a-t-il un autre endroit sur terre où Jésus aurait indiqué que le Père L’a envoyé ?
Sinon, le Ps 106 :21 qui dit : « Il envoya sa parole pour les guérir, pour les arracher de la mort », n’est-il pas confirmé ? C’est est alors ici que le nom de Kigwa trouve sa place, car la Mère du Verbe qui ne se sépare jamais d’avec Son Fils est apparue le 15.05.1994, au moment où Ses enfants étaient exposés à la mort et la prophétie de Zacharie 14 :1-5 trouve sa réalisation en ce moment. Il y en a toujours qui n’arrivent pas à comprendre que la Vierge Marie est une Mère qui mérite d’hériter les élus de la promesse faite à Abraham dont ils se croient partie intégrante. Cependant, ils oublient que si Abraham a fait montre de Foi exemplaire en acceptant de sacrifier son fils, Isaac, la Vierge Marie a, quant à Elle, non seulement enduré effectivement cette expérience amère, en donnant Jésus, Son Fils unique, mais que même avant cela, en acceptant Sa conception sans mari, Elle connaissait le risque de mort qu’Elle courait par jets de pierres par les Pharisiens. Et quand Jésus nous dit : « Fils de Ma Mère,….Allez, allez enseigner les nations…. » N’est-ce pas un signe que c’est notre « nation » qu’il a trouvée pour le royaume de Dieu et qu’Il invitait à produire les fruits ? « Dore nimukanguke mukorere Data uli mw’ijuru yabantumyeho… » (Kibeho, 20.03.1991) Twarabeshywe ngo kuba umututsi niko kuba kururembo rwo mwijuru !
C’est-la la plus grande erreur, car de plus on tend vers-la de loin on s’éloigne de l’héritage dont on était pourtant au bout des doigts. D’autres désespèrent, car ils sont pourchasses ou traites d’inhumains esclaves « Hutu » et, par résignation s’adonnent aux abominations jusqu’à lécher les bottes de l’oppresseur pour gagner un temps de répit d’un jour de plus ne sachant pas Abraham a eu la promesse d’une vie éternelle à sa descendance moyennant un temps de souffrance de 400 ans qu’ils venaient juste de terminer ? Entre le Tutsi qui refuse que Habyarimana soit leur chef et le descendant de Rubanda dont la terre est prête d’être Eden mais qui se laisse prendre au piège, lequel aura-t-il passé le test de temps [400 ans] ou de respect des lois pour mériter cet héritage? Pensez à Michée 6 :4, vous qui ne croyez pas que Elie viendrait pour vous annoncer le Retour. Ils ne l’ont pas avant, vous ne le verrez pas non plus. « Genocide yakorewe abatutsi » : Ni bande « abatutsi » ; kuki batali abaturutse kuli « Mwega wo hakurya » ?
- Kuki icyunamo kitabera mugihe icyunamo nyarwanda kibera, twibuka buli mwaka ?
- Ese ubundi kuki kiliya cyunamo kibera limwe n’igihe cy’icyunamo cy’amateka ?
- Ese kuki amabonekerwa tubona ya Yezu buli mwaka atwibutsa kiliya cyunamo, byaba bihuliyehe ?
- Kuki haliho inkundura ya ngo turwane igihe cyose habayeho ikulikizwa ry’amateka tutanditse ?
- Kibeho Yezu ati : « Kaze kaze Kibeho yahiliwe ! Nyise Ingoro yanjye simbabeshya Ni Ikiriri gisasira abasinzira Ni uburiri butabara abarembye Ni ingombyi impekera abarwayi Shuli ryanjye ndalibeguliye, Namwe babyeyi nimumfashe Kaze neza Kibeho kuko naje ngusanga uranyakira ! ….. Sinca igikuba kandi sinkomeretsa. Simvuga ibizaza ntarabibona. N’ibyo ntazi simbitangaza. Bizi Data wenyine gusa, nanjye ubwanjye simbizi. Ngo arabasabye nimusenge, ngo kuko hali byinshi bikibarangaza. Ngo hali byinshi bikibayobora iyo mujya kandi inzira yasigaye…Ngo ntimuzagwe urwa Muhilima. Ngo ubutaha muzamuhamagare kandi yarababuliye…. Ngo aliko hirya yejo, ngo yateretse igisabo bazabazwa injishi yazo, niba cyaramenetse-ngo azabababaza aho bakijishe. Ngo abwirwa benshi akumvwa na beneyo»
- Bikiramariya:
.“Bana banjye ndababwiira ukuli ko murangaye, kandi urangaye ntanalimwe aba ali kumwe nanjye, kuko ntambona, kuko ntali kumwe nawe n’Umwana wanjye bakaba batali kumwe” (5.05.1991)
.“Bana banjye, abarira ni muceceke ! Mwineshwa n’umwanzi ngo abacure umwuka abatware intebe, kandi naraje ngo mbarwanilize icyo kintu !
Ntimukakagihe inzira ngo mukimike kandi njye ntagishaka ! Mwansabye ko mfite, mwansanze ko mfite aho mbashyira »
.« Que celui qui est à moi me suive, Que celui qui m’a refusé s’en aille vers le pays qui lui est soumis et qui l’applaudit » (15.5.1994)
. Voir Jérémie sur les Judéens exiles en Egypte.(44)

 
Publié par Zephanie SEMAHORO à 4/21/2012 10:55:00 AM

Kanda wumve uko Byiringiro avuga uko abanyarwanda bavuye mw’ijuru