AMATEKA
TUTAMENYE
http://byilin-voixdelesperance-zephope.blogspot.fr
Les Rwandais
viennent de passer 500
ans sans savoir que leur pays est un don du Pere Eternel au "petit
troupeau". Les apôtres de la fin des temps sont
déjà à pied d'œuvre; si
vous vous en méfiez, cela vous regarde, vous aurez du moins
reçu le message!
samedi 21 avril
2012
AMATEKA TUTAMENYE
RADIO
ITAHUKA
http://www.blogtalkradio.com/radioitahuka/2012/04/14/radio-itahuka-ijwi-ryihuriro-nyarwanda-
1 Murakoze , Abanyarwanda benshi bakili bato ntibanzi, sinakunze kuba
mu
Rwanda, aliko mumyaka 5 namaze i Kigali nyuma yaho maliye gukura
ngatangira
akazi,ubwo ni Werurwe 1985 kugeza Werurwe 1990, abali i Kigali bibuka
amarushanwa
muma cellules spécialisées mumugi wa Kigali.
Kirya ni igitekerezo cyanjye
natanze Ministre w’urubyiruko, Augustin Ndindiliyimana
yatumuje abahagaraliye
amacellules yose yo mumurwa mukuru wa Kigali kugira bigire hamwe icyo
ayo ma
cellules azajya akora mugihe cya animation cyo kuwa 5, nyuma ya
saasita. Muliyo
nama nalimpagaraliyemo umukoresha wanjye, niho natanze igitekerezo
cyamarushanwa mumupira w’amaguru. Byahise byemerwa baza no
gutora Comité
d’organisation, ntorerwa kuba VP. Nakundaga sport, kandi
nashimishijwe nuko
igihe cyageraga ugasanga hose birashyushye. Ubwo nabiciyemo kabili jya
gukora i
Bujumbura ; intambara yabaye alihohondi mbireba, nyuma tulimuka tujya
Nairobi
naho ndabita niyizira muli USA. Kuva rero muliyi myaka 6 ishize,
nanavuga nti
kuva kuli 6 Mata 2006, natangiye ubundi buzima bwo kwiga uRwanda
n’abanyarwanda. Ibyo maze kubona biteye ubwuzu
n’ubwoba bivanze. Halibenshi
wumva bavuga ibyamateka y’uRwanda kubera ko basomye inkuru
imwe cyangwa babibwiwe
n’uwayisomye, akayifata nk’ihame kubera ko
uwayimubwiye cyangwa wayanditse yali
umuntu ngo wabizobereyemo ! Nguko uko icyo bita amateka
y’uRwanda yagiye
yigishwa. Ninde uyazi ? Nshobora kukubwira ko mubyo nabonye,
nkabigenzura
abavuga ko bazi amateka y’uRwanda bali amoko 2, aliko nabo
balibeshya
ntan’igice cyakabili cy’ukuli kili mubyo bavuga.
Ntawe ndenganya, ntawe ubulira
umubyizi mukwe ntako atagize. Ibyo bice bibili n’ibihe ?
1. Abihaye
Imana nibo babonye amahirwe yo kugera kumateka mbere
y’abandi, aliko abayabonye
ntibayanditse cyangwa ngo bayatange uko yali. Murabo, ilisti nabonye
itangwa na
Rene Le marchand nindende aliko itunga cyane agatoki Alexis Kagame.
Jye nakongeramo n’umudage Schumacher, ali nawe Kagame
yasimbuye, aliko
nanashyiramo l’abbe Bernardin uvuga ko akomeza ikivi cya
Alexis Kagame. Abo bose
n’abandi babagenderaho ntacyo bunguye abanyarwanda mumateka
yabo
2. Ikindi
gice, ngirango murumva icyalicyo, nakivuzemo Rene le marchand aliko
n’uko aliwe
utwereka igitabo gikubiyemo ubushakashatsi bw’inzobere yitwa
Jan Vansina. Uyu
mubiligi wigisha muli Amerika arerekana ubudasa, uko iliya groupe
navuze
haruguru hashyize mumateka icyo yise fary tales [conte de fee], icyuka.
Birababaza iyo usanga umuntu wizeye amateka yanditswe na Kagame
umunyamahanga
yerekana ko ali icyuka kandi alicyo wagendeyeho ukandika ibyo wita
amateka
batamenye. Nubwo aliko Jan Vansina yanditse biliya, ibyo atamenye nawe
nibyo
byinshi kubera kuba umunyamahanga usuzugura umuco w’uRwanda.
Nawe rero, n’ubwo
aruta baliya bambere, ntiwagendera kubye ngo umenye amateka
y’uRwanda.
3. Uretse
baliya rero, natewe impungenge nokumva uko Radio ya RNC yigisha amateka
y'uRwanda cyane cyane murubyiruko rw'ubu rukeneye kumenya ukuli
kubyabaye mu
Rwanda. Twabeshywe byinshi n'abatazi ibyo bavuga none ntitwali
dukwiliye gutaka
ibinyoma tunabibiba murubyiruko. Dore ibyantunguye:
1°. Niba aruko tutamenye ko uwaturoze atakarabye, ntitwilirwa
tureba niba mumazi
tunywa halimo urubobi, turasama tukamira. Wavuga se ute ko twemeza ko
habayeho
ingoma Nyiginya mbere ya Karinga?
2°. Wavuga se ute ko Karinga yaje
mukinyejana cya 17-18, kandi
(i). Umuvugo wa Nyirarumaga
werekana ko yabayeho muli 1510-1543?
(ii). Sekarongoro asaba "oracle" Mashira, uyu
yamubwiye ko ali
Rubanda [peuple rwandais] naho mugihe cye azaba Kibanda. Uliya Rubanda
ko yabayeho
na Sekarongoro aliho, kandi uyu akaba abalirwa mu kinyejana cya 15?
(iii).Mulicyo gihe intambara Sekarongoro yashoboraga
gutinya ni
y'abanyoro yambere, dore ko ntanindi yabayeho, nkuko bivugwa na Vansina
wabibuliye gihamya?
3. Iyo bavuga ibya Rutalindwa, wagirango n'umwana w'umwami, Rwabugili,
wimye ise amaze gupfa! Rutalindwa yabaye coregnant de Rwabugiri kuva
muli
decembre 1889, Rwabugiri yapfuye muli septembre 1895,
Coup d'Etat
bakoreye Rutalindwa yabaye muli decembre 1896.
Ibyavuzwe byose nibinyoma.
4.
Ko alexis Kagame avuga ko ingoma yanyuma yaliy’abega, umwami
w’umwega
wambere yagiyeho ate, abyawe nande, ko icyali cyabujije Nyirarunkwere
gutanga
byali ugushaka ko umwana w’umwega aba nawe umwami, dore ko
bali barabigize
ikizira akaza kumenerwa ibanga n’abiru! Ibimbabaza cyane:
Amakuru yagiye
mumateka kuvambere kose barayaculitse kandi ntawitaye gushaka
kuyagorora
1°. Iyo bavuga Kigwa [muli mythe des
origines], alexis Kagame avuga
ibyazanye Kigwa habaye imvururu. Ibi ntaho bihuliye n'inkomoko, ahubwo
nibyahaye icyuho abica amateka kugirango bayagorore bishyira aheza.
Kuliya kuza
mumvururu n'ukugaruka, kubera ko bamennye
igisabo alinabyo
tubereyemo icyunamo. Abagiye I Kibeho bibuke
ko icyi Gisabo cyagarutsweho, Yezu na Bikiramariya basabaga
abanyarwanda bose
kwilinda gukora aliya mahano.
2°. Ibyerekeranye n'inkomoko iravugwa na Jan
Vansina, nawe wayihaye une
interpretation italiyo nubwo yemeza ko inkomoko ali au nord,
bitandukanye na Gasabo yegereye Tanzaniya.
Mwali mukwiye guha micro professeur Jan Vansina de l'Universite de
Wisconsi-Madson wabikozeho ubushakashatsi akanandika
n’igitabo mwagombaga kuba
mwarasomye mbere yo kwakira ibibazo byabene Rubanda.
3°. Imvururu zo ku Rucunshu 1896
no muli 1994 n’ingaruka
z’ubuhanuzi butitaweho ngo ni mythes, kuko Ru-ga-nzu
[Rugina
munzu ya Gasani] niko basobanura
icyatumye Nyirarumaga agirwa Umugabe-kazi
[yahishe Ndori munzu
ye], iyonzu kandi yali kuli Jali. None se
ko Juru atigeze abaho,
kuko na Ndahiro atabayeho, Kigwa na Gasana sibo
Bimanuka alibyo
bisobanura "Juru" ?
4°. Kuberako Rugina
aliyo bita Karinga, kandi Ndori akaba
yaravuze ko son esprit izaba muli Karinga, Rubanda [Rugina]
yahiliye ku Rucunshu si Rwanda Rushya?
5°. Iliya Rucunshu yo muli decembre 1896
ntabwo yatewe na
Rutalindwa, ahubwo bamutwikiyemo n'ingoma ye. Liliya ni ishyano
ryadutse,
umwami Kigeri yababwira icyarakaje se amaze kumva uko byagenze n'icyo
yakoze. Yamaliye
ibikeri kumushito, arabibamba ! Nguyu umuvumo,
ngicyo icyo ntinya, kuko abana balimo baraligata ubugi
bw’intorezo.
Aliya mahano yo muli 1994 yo irasobanutse cyane
kuko niyo yahuruje abo
mwijuru. Ibonekerwa ryo kuli 15.5.1994 ryarabisobanuye
kandi
"Impakanizi" ya Nyirarumaga
[1510-1543]
itubwira
iby'ingabo zalinze la "Mere prédestinée"
et "Mère du
peuple rwandais" kandi ibyo byabaye muli 1994.
Murabona rero
aho kugirango mutubwire aho amateka yanditse ahuliye n'ibyabaye
mufatanya
n'abashatse kugoreka Nsoro bakavuga Sekarongoro; cyangwa yababwira ko
ali
Rubanda bo bakazaba Kibanda bagahitamo Kirima gisimbura Bwimba ngo
barahimanye,
nkaho kwimba no kurima atali kimwe ! Nigeze kujya muli addis-ababa muli
1991;
inyeshyamba zali zigifata ubutegetsi noneho aho abo basoda bahanze
mumihanda
ngo barabungera umutekano abantu bagahamagara aho bali muli za etages
ngo
nibaze bakiranure abarwana. Umusoda utarabona
uniforme ucyambaye
rugabire n'imyenda iteye isoni, akareba hejuru iyo akongera akireba
agasanga
ahohantu atali ahe, akanga kujya gukiza ngo nibirwalize.
Amateka y’uRwanda ameze atyo. Yaranditswe ntitwumva ko
arayacu kandi alitwebwe
agenewe. Vansina avuga ko u Rwanda rwambere rwali Ndorwa na
Nduga
[nukuvuga zilya regions ebyili iya ruguru n’iyepfo.]
Nimwitonda mukareba neza
murasanga ufashe kiliya gice cya ruguru ukakinjiza mucyo hepfo unyuze
hagati ya
Mont Kigali na Mont Jali, ugafungira kuli Nyabarongo-Mwogo-Giswi-Akanyaru
uko izengurutse Nduga, uba ukoze i Gisabo.
Ntajambo nalimwe nkura mumuvugo wa Nyirarumaga, aliko reka mbafungulire
icyo
gisigo maze murebe icyo twazize. Nyirarumaga, Nyina w’umwami,
aliwe wagitanze
aragira ati :
« Umunsi
ameza imiryango yose ava insiriri, Mwa
bama-mu-ndeka ba Kibyara-Buhatsi Uwari kwitwa Nyiramugondo, Ye Mugondo
woroswaga Rugora Kumugomba-byuma, Ibogora-ngoma, mugondo wa Rubavu Urya
ni wo
munsi ihamagara baso ba mbere, Rugira rwo ku ruzi rwa Nyirarubuga Ijya
kubereka
imigisha…. »
Nimukulikirana muzasanga inkomoko y’uRwanda ijyana
n’ishyirwa mubikorwa bw’ibyo
dusaba buligihe iyo tuvuga isengesho rya Rosaire.
Muzasanga byose
twarabyeretswe tukamera nkawa musoda wo muli Adis-ababa utumva ko
yagera muli
etage asakuliya. Muzasanga urya wanditse Nyirarumaga ali nawe wivugaga
kandi
wakingiwe n’abafaransa muntabara yo muli 1994
nkuko yali yabivuze muli 1510-1543
Iliya ntambara yo muli 1990-1994 niyo yavuyemo
kiliya cyunamo tumazemo
icyumweru kandi ninacyo mythe ya Kigwa yatubwiraga. Muzasanga
abahakanyi
badutesheje ukwemera ali abanyamadini batumye tubwirwa ibitalibyo
bakanatwemeza
ko amabonekerwa yarangiye kandi ntaho babivana
ahubwo bakatuzanira
ibibazo 1000 batazanadufasha gusubiza. Nyamara se muli 1991
Bikiramariya
ntiyatubwiye ko hazagera aho twibuka tugasubira mugushaka kwiyibutsa
ibyo
tutitayeho kuko alibyo byali bifite akamaro ? Ngiyo impamvu yanjye,
ngicyo icyo
mpamagalira abanyarwanda kurwanira ibya bene Rubanda
aho
gushaka ibya Kibyara-Buhatsi kandi tuli aba Rurema.
Ndori ntaho ahuliye
na Semugeshi ; Ndori ntamugore yagize, ntamwana Ndori ntiya rwanye
Ndori yaje
azanywe no guhuza Israel na Juda nkuko byahanuwe,
kandi bikavugwa ko
ubwo butaka buzaba au centre de la terre. Ndori niwe : Gihanga/Mashira/Mugondo/Rubanda/Kigwa/Mutsinzi/Ruganzu/Sabizeze
Murebe za clans zanyu kuko nazo mwazibeshywemo :
1°. Abanyiginya baturuka kulinde ?
2°. Abacyaba baturuka kulinde ?
3°. Ababanda n’ibibanda mumenye
itandukaniro
4°. Bwimba ntiyaca abasinga aliwe Ndori
kandi mbereye ntayindi ngomba
yabayeho y’abanyiginya Murebe imikulikiranize
y’abami. Ingoma yahawe
abanyiginya ni ingoma 100x4 Kigeri V na Yuhi V nta pose bafite
n’uko mbere yaho
bafitiliye abami.
Mutara Rudahigwa yagombaga kuba uwa IV ; Cyilima nta pose
afite…. Bernardin Muzungu
« Les rwandais sont heureux de lire sur ce site internet les
Poèmes
Historiographiques Traditionnels (Ibisigo) de nos Aèdes sous
le nom de
Nyirarumaga, notre Hérodote.
Ce personnage est l’illustre reine-mère
Nyiraruganzu II Nyirarumaga (1510-1543)
qui a créé l’Historiographie du
Rwanda….Elle inventa « un genre de
poème
spécifique, nommé Impakanizi,
pour la transmission orale de l’Histoire
du Rwanda » et institua « une Académie
des poètes, chargés de perpétuer
l’histoire du pays durant ses siècles
d’analphabétisme » La plus longue
collection de ces poèmes non définitive a
été réalisée [sur 176
poèmes
seulement] par Alexis Kagame dans son livre « La
poésie dynastique au Rwanda
(Bruxelles, 1951) Bernardin complète la liste
d’Alexis par 12 autres poèmes et
regroupe le total selon les clans de leurs auteurs comme suit :
- Le clan Ababanda 11, Abanyiginya
27 ; Abasinga 113 ; divers inconnus 39 et le total
fait 190
poèmes et conclu que « l’art
poétique est l’apanage du clan des Abasinga
», les autres « sont leurs imitateurs ».
La question est de savoir qui sont les
Abanyiginya, qui sont Ababanda
et quel est la part de ces
inconnus dans cette historiographie du Rwanda ?
Ce que l’on doit savoir est que si l’on situe Nyirarumaga
en 1510-1543,
c’est que l’école des Poètes
n’était que celle des Basinga, car le rejet de
l’alliance qui devait donner naissance au clan Nyiginya fut
immédiat et Alexis
Kagame explique que les monarques rwandais ont refusé le
mariage avec les
autochtones, ce qui était une condition de
l’unité. D’ailleurs, dans
«
Je viens exalter la bonté de mon maitre, Mutsinzi dit
« Telle est la hache que
tu nous a remise ô Nzogera, tu nous l’a
reprise avant que je n’aille
l’utiliser chez les Hutu. Et moi dont les vaches
sont protégées par
Iya-mbere qui veut me protéger contre les malheurs, alors
que j’ai pour père,
le créateur qui m’a dit : Je te nomme le
peuple rwandais.
En conséquence, je ne serais
être un sujet rwandais de condition obscure
»
Apparitions in Rwanda 1.March 20, 1982 Alphonsine
announced to a one of
the Sisters, to the Directress of the scholl and one of her classmates
: « I’ll
be deadlike, but do not burry me ! » Our Lady had announced
to her ahead of
time she will take her to journey with Her…..her body was
watched thereafter,
“her journey lasted for full six hours. During that time
Alphonsine was in a
state of comma and rigidness.” Anathalie
had three similar experiences,
three mystical journeys: sept.4, 1982 and from April 1 until 2, 1983.
The first
two journeys lasted 4 to 7 hours and were closely watched by the
members of the
Church Investigation Committee-Father Augustin Misago
and Father Frederic
Rubwejanga. Another two priests were assisting them Vestine
Salima
[of muslim parents] had a similar experience. Her journey lasted from
the April
1 (Good Friday) until April 3, 1983. It was fourty hours altogether
without
having moved. She announced ahead of time her spirit will not be
present. The
Fasting: 18 days for Emmanuel Segatashya, March
7-27, 1983, 14 days for Anathalie
from February 16-2 March 1983 May 15, 1982: After 8 hour vision, the
visionaries saw people, who were killing eacother, rivers of blood,
dead bodies
without being buried, lots of trees in flames. Agnes saw these horrific
and
painful events in 1983 during the apparitions of Our Lord in front of a
huge
crowd” (www.magnificat.sk/English/E_html1/e018rwanda.htm
Abandon
d’Israël
“C’est pourquoi, vous
dis-je, le royaume de Dieu vous sera ôté, et sera
donné, a un
peuple qui en produira les fruits. Celui qui
trébuchera sur cette pierre s’y brisera, et celui
sur qui elle tombera, en sera
écrasé » (Mat.21 :43-44)
« Ne crains point, petit troupeau, car il a plu
a votre Père de vous donner le royaume » (Luc
12 :32)
« Umunsi ameza imiryango yose ava i Nsiriri Mwa Bama-mu-ndeka
ba Kibyara-Buhatsi,
Uwari kwitwa Nyiramugondo, Ye Mugondo woroswaga Rugora Kumugoba-byuma
Ibogora-ngoma, Mugondo wa Rubavu Urya niwe munsi ihamagara ba So ba
mbere
Rugira rwo ku ruzi rwa Nyirarubuga Ijya kubereka
imigisha…” (Impakanizi)
Traduction Kagame: «Le jour où
Nyamususa devint la mère de toutes les
familles, elle qui avait une origine célèbre,
Laquelle avait toujours régné et
engendré des rois, Cette femme qui était une
mère prédestinée, Celle
qu’on a dû
protéger avec des armes lorsque le redressement national
créait une situation
dangereuse pour elle, Ce jour-là fut pendant lequel Rugira
choisi vos ancêtres
et les établir près d’un lac pour
abreuver leurs bovidés en vue de les combler
de ses bénédictions. »
Il faut constater que le poète nous parle du jour de Mugondo
mais le reportage
est celui de la femme supposée de Gihanga, alors que
celui-ci ne fut jamais
marié. Manifestement, tout le poème est traduit
à travers ; encore que rien
n’explique pourquoi le contenu dont l’origine est
imprécise [voir en couleur] n’est
pas traduit dans le sens propre.
Jésus n’a-t-il pas confirmé que le
Père L’a envoyé chez-nous?
Y a-t-il un autre endroit sur terre où Jésus
aurait indiqué que le Père L’a
envoyé ?
Sinon, le Ps 106 :21 qui dit : « Il envoya sa parole pour les
guérir, pour les
arracher de la mort », n’est-il pas
confirmé ? C’est est alors ici que le nom
de Kigwa trouve sa place, car la Mère du Verbe qui ne se
sépare jamais d’avec
Son Fils est apparue le 15.05.1994, au moment
où Ses enfants étaient
exposés à la mort et la prophétie de Zacharie
14 :1-5 trouve sa
réalisation en ce moment. Il y en a toujours qui
n’arrivent pas à comprendre
que la Vierge Marie est une Mère qui mérite
d’hériter les élus de la promesse
faite à Abraham dont ils se croient partie
intégrante. Cependant, ils oublient
que si Abraham a fait montre de Foi exemplaire en acceptant de
sacrifier son
fils, Isaac, la Vierge Marie a, quant à
Elle, non seulement enduré
effectivement cette expérience amère, en donnant Jésus,
Son Fils unique,
mais que même avant cela, en acceptant Sa conception sans
mari, Elle
connaissait le risque de mort qu’Elle courait par jets de
pierres par les
Pharisiens. Et quand Jésus nous dit : « Fils de Ma
Mère,….Allez, allez
enseigner les nations…. » N’est-ce pas
un signe que c’est notre « nation »
qu’il a trouvée pour le royaume de Dieu et
qu’Il invitait à produire les fruits
? « Dore nimukanguke mukorere Data uli
mw’ijuru yabantumyeho… »
(Kibeho,
20.03.1991) Twarabeshywe ngo kuba umututsi niko kuba kururembo rwo
mwijuru !
C’est-la la plus grande erreur, car de plus on tend vers-la
de loin on
s’éloigne de l’héritage dont
on était pourtant au bout des doigts. D’autres
désespèrent, car ils sont pourchasses ou traites
d’inhumains esclaves « Hutu
» et, par résignation
s’adonnent aux abominations jusqu’à
lécher les bottes
de l’oppresseur pour gagner un temps de répit
d’un jour de plus ne sachant pas Abraham
a eu la promesse d’une vie éternelle à
sa descendance moyennant un temps de
souffrance de 400 ans qu’ils venaient juste de terminer ?
Entre le Tutsi
qui refuse que Habyarimana soit leur chef et le descendant de Rubanda
dont la
terre est prête d’être Eden mais qui se
laisse prendre au piège, lequel
aura-t-il passé le test de temps [400 ans] ou de respect des
lois pour mériter
cet héritage? Pensez à Michée 6 :4,
vous qui ne croyez pas que Elie viendrait
pour vous annoncer le Retour. Ils ne l’ont pas avant, vous ne
le verrez pas non
plus. « Genocide yakorewe abatutsi » : Ni bande
« abatutsi » ; kuki
batali abaturutse
kuli « Mwega wo
hakurya » ?
- Kuki icyunamo kitabera mugihe icyunamo nyarwanda kibera,
twibuka buli
mwaka ?
- Ese ubundi kuki kiliya cyunamo kibera limwe
n’igihe cy’icyunamo cy’amateka
?
- Ese kuki amabonekerwa tubona ya Yezu buli mwaka atwibutsa kiliya
cyunamo,
byaba bihuliyehe ?
- Kuki haliho inkundura ya ngo turwane igihe cyose habayeho ikulikizwa
ry’amateka tutanditse ?
- Kibeho Yezu ati : « Kaze kaze Kibeho
yahiliwe ! Nyise Ingoro yanjye
simbabeshya Ni Ikiriri gisasira abasinzira Ni uburiri butabara
abarembye Ni
ingombyi impekera abarwayi Shuli ryanjye ndalibeguliye, Namwe babyeyi
nimumfashe Kaze neza Kibeho kuko naje ngusanga uranyakira !
….. Sinca igikuba
kandi sinkomeretsa. Simvuga ibizaza ntarabibona. N’ibyo ntazi
simbitangaza.
Bizi Data wenyine gusa, nanjye ubwanjye simbizi. Ngo arabasabye
nimusenge, ngo
kuko hali byinshi bikibarangaza. Ngo hali byinshi bikibayobora iyo
mujya kandi
inzira yasigaye…Ngo ntimuzagwe urwa Muhilima. Ngo ubutaha
muzamuhamagare kandi
yarababuliye…. Ngo aliko hirya yejo, ngo yateretse
igisabo bazabazwa
injishi yazo, niba cyaramenetse-ngo azabababaza aho bakijishe. Ngo
abwirwa
benshi akumvwa na beneyo»
- Bikiramariya:
1°.“Bana banjye ndababwiira ukuli
ko murangaye, kandi urangaye
ntanalimwe aba ali kumwe nanjye, kuko ntambona, kuko ntali kumwe nawe
n’Umwana
wanjye bakaba batali kumwe” (5.05.1991)
2°.“Bana banjye, abarira ni
muceceke ! Mwineshwa n’umwanzi ngo abacure
umwuka abatware intebe, kandi naraje ngo mbarwanilize icyo kintu !
Ntimukakagihe inzira ngo mukimike kandi njye ntagishaka ! Mwansabye ko
mfite,
mwansanze ko mfite aho mbashyira »
3°.« Que celui qui est
à moi me suive, Que celui qui m’a
refusé s’en
aille vers le pays qui lui est soumis et qui l’applaudit
» (15.5.1994)
4°. Voir Jérémie sur
les Judéens exiles en Egypte.(44)
Publié
par Zephanie
SEMAHORO à
4/21/2012
10:55:00 AM
Kanda wumve uko Byiringiro avuga uko
abanyarwanda bavuye mw’ijuru